Učešće profesora i studenata Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu u oblikovanju vizuelnog identiteta XIV ZOI Sarajevo ‘84
Izbor Sarajeva za domaćina XIV Zimskih olimpijskih igara objavljen je 18. maja 1978. godine na 80. sjednici Međunarodnog olimpijskog komiteta u Atini. U nominaciji za izbor su učestvovali japanski Sapporo i švedski Göteborg.
XIV zimske olimpijske igre održane su u Sarajevu od 8. do 19. februara 1984. godine. U šest zimskih sportova nastupila su 1.272 takmičara iz 49 zemalja – 988 takmičara i 274 takmičarke.
Ukupno je održano 39 takmičenja u deset disciplina i šest zimskih sportova.
TV prijenos sarajevske olimpijade pratilo je dvije milijarde ljudi. Sarajevo se preko noći vinulo među svjetske metropole, postalo svjetski poznat grad – sportski centar svijeta.
Olimpijada je potakla njegov urbani i ekonomski preporod, zamajac njegovog privrednog i kulturnog razvoja.
Posebnu pažnju su, prema kazivanjima gostiju (i brojnim pismima koja su stizala na adresu Olimpijskog komiteta sa raznih strana svijeta) na sebe skrenuli domaćini svojom veselošću, otvorenošću, ležernošću, susretljivošću i svojom gostoljubivošću. Prema kazivanju novinara Bože Sušeca objavljenom u povodu 30-te godišnjice od održavanja XIV Zimskih olimpijskih igara Sarajevo ‘84 – “Nikada više niti jedne Igre neće biti održane pod sloganom NEMA PROBLEMA, dvije riječi koje je naučio cijeli olimpijski i neolimpijski svijet, jer u današnjem vremenu bjesomučnog natjecanja terorizma i antiterorizma, nemoguće je igre provesti u radosti i ležernom duhu bosanske i posebno, tadašnje, sarajevske raje.” [1]
[1] Božo Sušec – Trideset godina poslije, Published On 06 Feb 2014 (https://balkans.aljazeera.net)
Predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta Juan Antonio Samaranch na kraju igara je izgovorio svoju čuvenu ocjenu – rekavši da su to do tada bile najbolje organizirane olimpijske igre u povijesti.
U sklopu priprema za održavanje igara osmišljeno je i pokrenuto 160 različitih projekata koji obuhvataju cjelokupnu organizaciju i realizaciju igara. I ne samo da je olimpijada bila jedan veliki sportski događaj koji je, za vrijeme svoga održavanja učinio da Sarajevo u tim danima bude svjetska sportska prijestonica, brojni kulturni događaji i izložbe su učinili Sarajevo i prijestonicom kulture. Tada osnovani Festival Sarajevo – Sarajevska zima, u kontinuitetu, traje sve do danas zahvaljujući prije svega entuzijazmu i energiji njegovog direktora gospodina Ibre Spahića.
U tom okrilju i Akademija likovnih umjetnosti je našla svoje mjesto sa svojim kadrovskim i kreativnim potencijalom. Radeći u do tada neuslovnim prostorima i na nekoliko različitih lokacija Akademija je napokon dobila svoju zgradu, prostor nekadašnje Evangelističke crkve u koju se nakon adaptacije koju je uradio arhitekta Vladimir Dobrović uselila 1982. godine.
Naši studenti Dragan S. Stefanović i Branko Bačanović (diplomirao 1977) su se kao iskusni dizajneri uključili u kreaciju vizuelnog identiteta Aplikacije Sarajeva za organizaciju XIV zimskih olimpijskih igara koja je zvanično predata Međunarodnom olimpijskom komitetu 31. decembra 1977 . Dragan je već bio poznat širom Jugoslavije po omotima LP ploča sarajevske rock grupe Bijelo dugme, a Branko je tada bio angažovan u DES-u. Dragan je dizajnirao poster a Branko katalog. Arhitekta Miroslav Antonić je autor olimpijskog znaka. Nakon izbora Sarajeva za organizaciju igara pojavile su se brojne prilike za učešće nastavnika i studenata Akademije u kreaciji vizuelnih i promotivnih formi. Javna kampanja usmjerena na zaštitu životne sredine za koju je prof. Mladen Kolobarić dizajnirao seriju plakata je jedan od prvih takvih projekata.
Program promocije XIV ZOI Sarajevo ‘ 84 sadržavao je i izložbe pod jedinstvenim nazivom Sarajevo – olimpijski grad, promociju dokumentarnih filmova Sarajevo gradi i Dobro došli u Sarajevo, a Projekt hiljadu izložbi u svijetu imao je za cilj široku prezentaciju Sarajeva, prije svega po diplomatsko-konzularnim predstavništvima i kulturnim centrima pri ambasadama SFR Jugoslavije.
Jedna od izložbi koja je pomogla promociji Sarajeva kao olimpijskog i kulturnog centra je i “Savremena jugoslovenska likovna umjetnost 1978/83” za koju je Čedomir Kostović dizajnirao plakat. Sarajevo se kao centar likovnih umjetnosti u širem jugoslovenskom prostoru, u vremenu nakon olimpijade, pozicioniralo organizacijom bijenala savremene umjetnosti pod nazivom Jugoslovenska dokumenta 1987. i 1989. godine u KSC Skenderija. Zaslužni za organizaciju tih bijenala su bili, uz uposlenike Centra mladih na čelu sa Enverom Hadžiomerspahićem, i završeni studenti naše akademije: Radoslav Tadić, Jusuf Hadžifejzović i Aleksandar Bukvić.
U sklopu Organizacionog komiteta igara oformljen je jedan kreativni tim kog su činili brojni kulturni i javni radnici koji je brinuo o poslovima promocije i kreaciji vizuelnog identiteta. Među članovima tog tima nalazili su se, između ostalih, prof. Muhamed Karamehmedović, prof. Ismar Mujezinović, prof. Mladen Kolobarić, Prof. Mersad Berber, prof. Ismet Dizdarević …
Ova izložba koju organiziramo u povodu obilježavanja 40-te godišnjice XIV Zimskih olimpijskih igara je prilika da se podsjetimo doprinosa koji su dali nastavnici i studenti Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu u kreaciji ne samo uspješnog vizuelnog identiteta olimpijade već izuzetno pozitivne slike Sarajeva i Bosne i Hercegovine, Jugoslavije prepoznate od brojnih učesnika, sportista i gostiju, posebno onih pristiglih u Sarajevo s raznih strana svijeta.
Ostaju da se pamte kreacije Ismara Mujezinovića, Čedomira Kostovića, Branka Bačanovića, Srđana Kokoruša, Branka Modrakovića, Lore Levi, Radmile Jovandić,… kao izraz duha tog vremena – pozitivnog duha Sarajeva koji živi još i danas.
I da dodam na kraju, Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu, u ozračju olimpijskog duha, te olimpijske 1984. godine upisala je i prvu generaciju studenata na Odsjeku za produkt dizajn. Da je to bio pravi razvojni potez pokazali su već prvi diplomirani dizajneri, studenti ovog odsjeka, prvi od njih Omer Halilhodžić, danas svjetski priznat dizajner automobila, ali i brojni drugi koji su za ovih 40 godina našli svoje mjesto u kompanijijama i dizajnerskim studijima – angažovani, kako u zemlji tako i diljem svijeta, u Evropi, Aziji i Americi. Prilika da se to sve pokaže je i planirana izložba ovog odsjeka u povodu 40 godina od njegovog osnivanja zakazana za oktobar ove godine. Uz ovu olimpijsku godišnjicu i godišnjica osnivanja i rada Odsjeka za produkt dizajn je za nas izuzetno značajan jubilej.
Obilježimo ih zajedno!
Prof. Asim Đelilović
UČESNICI NA IZLOŽBI:
Profesori:
Mladen Kolobarić / Art Director
Ismar Mujezinović / Dizajn postera, Knjiga grafičkih standarda, ilustracije
Radmila Jovandić / Dizajn postera
Milivoj Unković / Dizajn postera
Mersad Berber / Član žirija za izbor zvanične maskote igara
Ismet Dizdarević / Član žirija za izbor zvanične maskote igara
Studenti:
Dragan S. Stefanović / Dizajn postera
Branko Bačanović Bambi / Katalog, Knjiga grafičkih standarda, ulaznice
Čedomir Kostović / Dizajn postera, Knjiga grafičkih standarda
Srđan Kokoruš / Dizajn postera, katalog
Branko Modraković / Dizajn postera, Časopisi
Lora Levi / Dizajn postera
Nedim Bačvić / Omoti LP ploča
Selma Zukić Popović / Olimpijske uniforme
Sadko Hadžihasanović / Ilustracije u časopisima
Ismet Berbić / Dizajn zahvalnica
Hasan Čakar / sitotisak grafičke mape Sarajevo ‘84
Grafička mapa “Sarajevo '84”
Ljubomir Perčinlić / dekan
Josip Alebić
Radmila Jovandić
Alija Kučukalić
Ratko Lalić
Esad Muftić
Sead Musić
Salim Obralić
Nusret Pašić
Radoslav Tadić
Emira Turnadžić
Milivoje Unković
Kustos izložbe / Postavka: Asim Đelilović
Repro fotografija: Dragana Antonić i Enis Logo
