U Galeriji Akademije likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu je u utorak 20.12.2022. u 13 časova otvorena izložba studentskih radova koji su realizirani u okviru implementacije umjetničkoistraživačkog projekta pod nazivom “Utjecaj unapređenja umjetničke infrastrukture i digitalizacije nastave likovnih umjetnosti na stvaralački (kreativni) proces kod studenata i njihov kapacitet za poduzetništvo i aktivno djelovanje na polju kreativnih industrija.” Svoje radove su ovom prilikom izložili: Ilda Halilčević, Arabela Škrijelj, Emina Zećirović, Mija Vučić, Tibor Dević i Denis Botić.
Ovom izložbom se zaključuje navedeni umjetničkoistraživački projekat koji je podržan od strane Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade, Kanton Sarajevo a implementiran je od decembra 2021. godine do decembra 2022. godine. Ovaj projekat, koji je realiziran zahvaljujući podršci Kantona Sarajevo naučnoistraživačkim i umjetničkoistraživačkim projektima po osnovu poziva iz 2021. godine, za Akademiju likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu je bio višestruko značajan.
Studenti su zahvaljujući opremi koja je nabavljena u sklopu umjetničkoistraživačkog projekta imali priliku da koriste nove tehnologije koje im do sada nisu bile dostupne, čime su stekli vještine koje će im ubuduće po okončanju studija biti višestruko korisne. Ovaj projekat je pokazao da se primjenom novih tehnologija u nastavi likovnih umjetnosti značajno uvećava kapacitet za samostalnu umjetničku produkciju studenata, odnosno njihov individualni i kolektivni potencijal za aktivno djelovanje na polju kreativnih industrija.
Osim toga, izvođenje nastave je interaktivnije, kvalitetnije budući da tehnologija omogućava direktnu komunikaciju između nastavnika i studenta u trenutku produkcije odnosno kreativnog procesa.
Pored navedenog, dvije vanjske ekspertice koje imaju bogato radno iskustvo u kreativnim industrijama i zavidno poznavanje kulturnih politika, Aida Kalender i Aida Vežić održale su niz predavanja i radionica za studente Nastavničkog odsjeka ALU a u cilju njihovog osposobljavanja za rad u polju kreativnih industrija.
Projekat je polazio od hipoteze da utjecaj digitalizacije na nastavu likovnih umjetnosti i kontakti sa privatnim sektorom podstiču stvaralačke aktivnosti i jačaju kapacitete studenata za aktivno djelovanje u polju kreativnih industrija. Podsticanjem kreativnosti studenata kroz upotrebu najnovijih tehnologija, a u kontekstu koji odstupa od tradicionalnih oblika nastave likovnih umjetnosti, cilj projekta bio je da se utvrdi koliko i kako ove tehnologije doprinose likovnom i stvaralačkom potencijalu. Umjetnička kreativnost kao osnova za razvoj individualnih vještina predstavlja pretpostavku za bolju integraciju studenata u polju poduzetništva i kreativnih industrija. Pored vještina koje studenti razvijaju kao budući pedagozi iste vještine mogu ih dodatno osnažiti u rapidno promjenjivom društveno-ekonomskom ambijentu koji zahtjeva sve veću adaptiranost u upotrebi digitalnih tehnologija.
Studenti su imali priliku upoznati se sa osnovnim pitanjima ekonomske i kulturne vrijednosti koje proizilaze iz materijalne i nematerijalne baštine. Kroz primjere projekata koji su implementirani u Bosni i Hercegovini („Connecting Stolac“ i „Made of BiH“ – Cultural Heritage Without Borders) i na području Kantona Sarajevo („Na raskršću svijeta“ – Fondacija Mozaik, Grad Sarajevo uz finansiranje Europske unije) Aida Vežić je sa studentima podijelila svoje iskustvo rada na implementaciji ovih projekata. Drugi primjer održanih predavanja je predavanje „Uvod u kulturne politike BiH“ Aide Kalender koje je predstavljalo je ne samo uvod u osnovne definicije i modele kulturnih politika već i presjek postojećeg stanja upravljanja kulturom u Bosni i Hercegovini. Kroz osvrte na kulturnu politiku SFRJ zatim na trenutačnu administrativno-političku organizaciju Bosne i Hercegovine, studentima je ponuđen vrijedan pregled kompleksnih pitanja koji se odnose na finansiranje kulturne i umjetničke produkcije u lokalnom kontekstu.
Još jedno vrijedno predavanje, između ostalih, održala je Aida Kalender pod naslovom ‘Aktivizam u kulturi kroz primjer kampanje „Ja sam Muzej“’. NVO Akcija je u decembru 2014. godine pokrenula kampanju koja je imala za cilj da se Zemaljski muzej, koji je od 2012. godine zatvoren za publiku, ponovo otvori. Osim povratka publike u prostor Muzeja, ova kampanja imala je za cilj upoznavanje publike sa problemima sa kojima se uposlenici i uprava Zemaljskog muzeja susreću posljednje tri decenije, a koji su kulminirali izostankom urednog sistema finansiranja i nerješavanjem pravnog status Muzeja. Kampanja „Ja sam Muzej“ je omogućila povratak Zemaljskog muzeja u žižu javnosti prvashodno kroz primjenu umjetničke fotografije (Zijah Gafić) koja se kasnije razvila u sadržaj kojim se promovirao Muzej. Nakon održanih predavanja studenti su imali priliku razgovarati o izazovima sa kojima se kulturni djelatnici i institucije kulture svakodnevno susreću kao i o mogućim oblicima individualnog djelovanja u svom budućem radu umjetnika-pedagoga.
Ove godine obilježavamo 50. godišnjicu od osnivanja Akademije1972. godine. Realizacija ove izložbe koincidira sa bogatim programom obilježavanja ovog za Akademiju likovnih umjetnosti i Univerzitet u Sarajevu značajnog jubileja.
Projekat je podržan od strane Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo
Produkcija: Nastavnički odsjek i Savjet Galerije ALU
Voditelj projekta: van prof dr Jasmina Gavrankapetanović-Redžić
Istraživač na projekt: van prof dr Iva Simčić, šef Nastavničkog odsjeka
IT podrška: Nedim Šećeragić
Tehnička podrška: Meša Jusić
Fotografija: Nedim Šećeragić i Ismar Žalica
