Kao dio bogatog programa obilježavanja jubilarnog 50. rođendana Akademije likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu, u srijedu (20.07.), u Galeriji ALU otvorena je izložba Grafičke mape SARAJEVO 92/93/94/95. Prisutnima su se obratili: Dekanesa Akademije likovnih umjetnosti U Sarajevu, prof.dr. Dubravka Pozderac Lejlić; kustosica izložbe Anja Bogojević, Predsjednik Međunarodnog centra za mir i jedan od organizatora i promotora projekta mape; historičar umjetnosti prof. dr. emeritus Ibrahim Krzović, sudionik unutar Mape Sarajevo 95 i profesor Nusret Pašić, umjetnik koji je sudjelovao i izradi sve četiri grafičke mape.
Grafičke mape SARAJEVO 92/93/94/95 zasigurno su jedno od najopsežnijih i najupečatljivijih umjetničkih svjedočenja o ratnim dešavanjima i opsadi grada Sarajeva (1992-1995). Pojedinačni grafički listovi grupirani u četiri mape, nastali su kao autentična umjetnička reakcija na ono što se događalo u stvarnosti. Riječ je o ličnim umjetničkim svjedočenjima iskazanim u maniru vlastitog senzibiliteta i autorskog rukopisa, koji ujedno predstavljaju i dokument jednog vremena, određenog historijsko-društvenog trenutka u kojem je umjetnički djelovati značilo djelovati unatoč – unatoč strahotama, razaranju i smrti. Mapa SARAJEVO 92 izrađena je u tehnici dubokog tiska i već naredne godine bilo je nemoguće doći do umjetničkih materijala i potrepština, no, umjetnici su doskočili novonastaloj situaciji i iskoristili donaciju drvenih ploča za zaštitu prozora, transformirajući ih u matrice i grafičkom tehnikom drvoreza nastavili s izradom mapa SARAJEVO 93/94/95. Na izložbi suprikazani grafički listovi, matrice, originalni plakat, kao i raznoliki dokumentaristički materijal i arhivska građa s namjerom da naznače kontekst i uvjete unutar kojih je ova umjetnost nastala.
Sudionik cjelokupnog procesa i autor najznačajnijih tekstova i osvrta o Grafičkim mapama SARAJEVO 92/93/94/95, estetičar i filozof, prof. dr. Sadudin Musabegović (2011.) zapisao je: “Grafičke mape – Sarajevodevedesetdruge, Sarajevodevedesettreće, Sarajevodevedesetčetvrte i Sarajevodevedesetpete jedno su od najznačajnijih ostvarenja umjetnosti koja je nastajala u opsadi Sarajeva, opsadi najdužoj u povijesti jednog grada. Umjetnici okupljeni oko Akademije likovnih umjetnosti koja je bila jedan od nosilaca kulturnog otpora, uz logističku i promotivnu podršku Međunarodnog centra za mir, svojim su grafičkim znakovima, grafemama, linijama i bojama, ispisivali potresnu likovnu hroniku četiri istovjetne godine života i smrti utamničenog i ubijanog grada. U samom naslovu ovih mapa, likovnih hronika, sadržano je i određenje njihove posebitosti i njihovog likovnog karaktera, njihove vremenske i prostorne lokacije. Riječ je, ustvari, o oznakama koje označavaju mjesto i vrijeme: mjesto je Sarajevo; vrijeme je hronološko (1992., 1993., 1994., 1995.) koje ih smješta u vremenski poredak sljedstvenosti i uzastopnosti. Ipak, taj vremenski poredak, poredak sljedstvenosti i uzastopnosti, samo je privid, budući da su sve četiri godine, na koje se grafičke mape odnose u namjeri da ih izraze i otjelotvore, godine istovjetnih događaja i situacija opsjednutog grada. Upravo zato, iako predstavljaju likovnu hroniku u najširem smislu te riječi, one nisu ni puko hronološko-narativno, ni dokumentarno svjedočanstvo, niti, pak, vanjski opis prostora i događaja u tom prostoru; one su unutrašnja likovna ekspresija vremena koje je zaustavljeno i koje se vraća i udvostručuje, tokom svake od četiri godine opsade, u skoro istovjetnim oblicima i afektivnim sadržajima: destrukcije, užasa i patnje, ali, također, i otpora, protesta i nade. (…) Etika ove umjetnosti nadvisuje njen estetski zadatak.“
Autori koji su sudjelovali u izradi Grafičkih mapa SARAJEVO 92/93/94/95 su nastavnici, suradnici i studenti Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, kao i umjetnici različitih generacija koji su ostali u opkoljenom gradu:
SARAJEVO 92– Josip Alebić, Zoran Bogdanović, Sead Čizmić, Seid Hasanefendić, Dževad Hozo, Radmila Jovandić, Mladen Kolobarić, Mirsad Konstantinović, Nikola Kovač, Esad Muftić, Aida Mušanović, Salim Obralić, Nusret Pašić, Mihajlo Prica, Mustafa Skopljak, Radoslav Tadić, Mehmed Zaimović, Avdo Žiga, Petar Waldegg;
SARAJEVO 93– Izet Alečković, Adnan Begić, Zoran Bogdanović, Sead Čizmić, Marina Finci, Feđa Isović, Mirsad Konstantinović, Fikret Libovac, Esad Muftić, Salim Obralić, Nusret Pašić, Afan Ramić, Abdulah Sidran, Mustafa Skopljak, Dubravko Terzić, Lejla Zahiragić, Avdo Žiga, Petar Waldegg;
SARAJEVO 94– Adnan Begić, Željko Filipović, Marina Finci, Seid Hasanefendić, Dževad Hozo, Nedžad Ibrišimović, Mirsad Konstatinović, Fikret Libovac, Esad Muftić, Sadudin Musabegović, Edin Numankadić, Salim Obralić, Nusret Pašić, Afan Ramić, Enes Sivac, Mustafa Skopljak, Amila Smajlović, Mehmed Zaimović, Avdo Žiga;
SARAJEVO 95– Amer Bakšić, Husein Balić, Željko Filipović, Marina Finci, Amela Hadžimejlić, Seid Hasanefendić, Nedžad Ibrišimović, Mirsad Konstantinović, Ibrahim Krzović, Fikret Libovac, Edin Numankadić, Salim Obralić, Nusret Pašić, Afan Ramić, Enes Sivac, Mustafa Skopljak, Amila Smajlović, Mirsad Šehić.
Kustosica izložbe: Anja Bogojević
Produkcija: Savjet Galerije ALU
Dizajn: Mladen Kolobarić (grafička adaptacija Sandro Drinovac)
Umjetnička i arhivska građa: Akademija likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu
Posebnu zahvalnost iskazujemo: prof. Salim Obralić, prof. Nusret Pašić, Sabra Softić, Hasan Čakar, Ibrahim Spahić
Izložbu Grafičke mape SARAJEVO možete pogledati svakim radnim danom od 10h do 18h, od 20.07. do 26.08.2022., u Galeriji Akademije likovnih umjetnosti UNSA, Obala Maka Dizdara 3.
